Centar za urbani i teritorijalni razvoj

Integrirani održivi i pametni razvoj

Integrirani pristup održivom razvoju

Gradovi na svom području moraju upravljati svim okolišnim komponentama, kvalitetom zraka i vode, energije, otpada i prirodnih resursa. Oni su mjesto gdje se isprepliću mnogi dijelovi prirodnog ekosustava s onima iz društvenog, ekonomskog, kulturnog i političkog urbanog sustava te zbog toga trebaju imati ključnu ulogu u oblikovanju ekološkog ponašanja i potrošnje.

Poboljšanje kakvoće zraka i smanjenje zagušenja prometa, za gradove i zdravlje njihovih stanovnika ima više izravnih koristi. Naime, najnovija istraživanja o kakvoći zraka u 25 glavnih gradova Europske unije pokazuje da bi se primjenom smjernica WHO o suzbijanju onečišćenja zraka, očekivani životni vijek za stanovništvo starije od 30 godine povećao u prosjeku za 22 mjeseca, a preko 30 milijardi eura bi se uštedilo godišnje u zdravstvenom sustavu. Pretilost je još jedan veliki zdravstveni problem, kao i njegova povezanost sa bolestima koje uzrokuju preranu smrti i povećavanju zdravstvene troškove. Povećana razina nemotornog prijevoza (biciklizam i pješačenje) ne samo da bi smanjila troškove zagađenje zraka, već bi smanjila pretilost i utjecalo na povećanje općeg zdravstvenog stanja stanovništva.

Povećana energetska učinkovitost u zgradama smanjuje gospodarsku i energetsku ranjivost grada. S njima povezane inovacije, tehnologije i usluge u građevini i energetici važni su pokretači zelenog lokalnog razvoja. Razvoj pješačkih i biciklističkih zona, povezanih sa čisti zrakom i vodom, mnogobrojnim zelenim površinama i kvalitetno izgrađen prostor čini grad atraktivnim mjesto za život i poslovanje.

Urbani zeleni razvoj zahtijeva i tehnološke i društvene inovacije, koje moraju biti usklađene sa cjelokupnim razvojem urbanog područja. Zaštita okoliša ne može biti odvojena od demografskih, ekonomskih, društvenih i kulturnih problema. Zelena i čista promentna infrastruktura treba uzeti u obzir zahtjeve starijih osoba i obitelji s malom djecom, kao i uvjete za razvoj malo i srednjeg poduzetništva. Korištenje obnovljivih izvora energije, poput solarnih panela ili biomase mora poštovati arhitektonsku i kulturnu baštinu i turistički potencijal grada. Zelena naselja trebaju biti cjenovno pristupačna kako bi se izbjegla prostorna segregacija, te je potrebno postupno krenuti sa energetskom obnovom postojećeg fond kako javnih, tako i prihvatnih stambenih i komercijalnih zgrada. 

Energetska učinkovitost igra veliku ulogu u razvoju gradova, međutim modernizacija prostora iako nužno potrebna, nije dovoljan preduvjet za povećanje kvalitete života i osiguranje dugoročne vizije održivosti. Druge investicije u prostoru, poput osiguranja pristupa javnom prijevozu i uslugama te raspoloživost i kvaliteta javnih prostora i trgovačkih područja, su također vrlo važni čimbenici povećanja kvalitete života.

Od presudnog je značenja osiguranje pristupa kvalitetnom obrazovanju. Naime, glavni socijalni problemi gradova nisu povezani sa razinom dohotka nego nejednakim resursima i mogućnostima. Obrazovanje pridonosi uključivanju građana u društvo i kroz njega se stvara javni život grada. Gradovi često čine velike napore kako bi privukli i zadržali talentirane ljude iz drugih dijelova svijeta, no bilo bi isplativije razvijati talente koji već ovdje postoje. Osim toga, strategije privlačenje investicija koje osiguravaju jeftinu radnu snagu mogu pružiti samo kratkoročnu prednost, ali dugoročno gledano, prednosti se izgrađuju na kvalificiranoj radnoj snazi, vještinama i inovacijama.

Privlačanost gradova jednako ovisi o kvaliteti življenja kao i o njihovoj konkuretnosti. U natjecanju sa drugima, gradovi se brendiraju kao "zeleni", "kreativni" ili "kulturni" gradovi. Svoju atratkvinost grade na kvaliteti obrazovanja, kulturnoj baštini, sportskim i rekreacijskim mogućnostima, zaštiti okoliša i čistoći zraka i vode, kao i društvenom životu i urbanoj sigurnosti.

Privlačnost je rezultat održivog i integriranog urbanog razvoja koji uključuje: pametno urbanističko planiranje, održivi gradski javni prijevoz, pristupačno stanovanje, dobre javne usluge, čist zrak, čistu vodu, zelene površine, itd. Atraktivan grad ima kreativnost koja seže izvan uskih kulturnih aspekata prema širim procesima kreativnog djelovanja, društvene inovacije, organizacijskog učenja i izgradnje "urbane inteligencije". No gradovi moraju na svojoj prošlosti graditi prepreme za budućnost, što može uključiti spefičnu tradicijski proizvodnu, graditeljsku ili kulturnu baštinu ili lokalnu i regionalnu bazu znanja.

Gradovi koje uspijevaju biti najatraktivniji se nalaze na rastućem razvojnom putu. Oni imaju više financijskih sredstava i više prostora za upravljanje javnim i privatnim kreativnim investicijama koje nadilaze osnovne potrebe.

Kako bi iskoristio puni potencijal, krenulo se prema tehnološkom razvoju te osigurao integrirani lokalni razvoj grad treba pokrenuti:

  • Razvoj zelenih poduzetničkih zona koje će osigurati preduvjete za izgradnju kogeneracijski I trigeneracijskih postrojenja na bio-otpad. Sve aktivnosti trebaju biti u skladu sa očuvanjem prirodnih resursa, razvojem tehnologija na obnovljivim izvorima energije, razvojem industrije na temelju vrste i količine otpada, otpad = sirovina, smanjenjem zagađenja, razvojem lokanog gospodarstva kroz upotrebu lokalnih proizvoda i materijala, angažiranje lokalnih obrta i proizvođača.
  • Program urbanog odrzivog razvoja kroz javno-privatno partnerstvo
  • Poticanje urbane regeneraciju grada putem:
    • Programa razvoja eko naselja – energetski neovisnih naselja
    • Programa obnove nerazvijenih dijelova, socijalno zapostavljenih dijelova i crnih rupa u gradu
    • Program revitalizacije napuštenih industrijskih površina na području grada
  • Sustav e-građevinskih dozvola na području grada 
  • Održavanje događanja vezanih za klimatske i energetske teme u poslovanju