Europski razvojni programi

EU Programsko razdoblje 2014-2020

Europski strukturni i investicijski fondovi - ESI fondovi predstavljaju zajednički okvir za Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR). Strukturni fondovi predstavaljaju zajednički naziv za EFRR i ESF.

U predstojećem EU programskom razdoblju 2014-2020 postoje velike mogućnosti korištenja sredstava namjenjenih integriranom održivom razvoju lokalnih i regionalnih samoupravnih jednica (općina, gradova i županija). Niskougljični razvoj zauzima važno mjesto u ciljevima Strategija Europe 2020 te sve naglašenije značenje u okviru okviru kohezijske politike EU u financijskoj perspektivi 2014-2020[1]. Tri zadana pravca rasta se isprepliću kroz tematske ciljeve EU za novo programsko razdoblje i oni su:

• pametan rast (inovacije, obrazovanje, digitalno društvo),
• održiv rast (klima, energija, mobilnost i konkurentnost) i
• uključiv rast (zapošljavanje i vještine te borba protiv siromaštva).

Iako tematski ciljevi predviđaju naglašenu ulogu u provedbi politike urbanog razoja od strane zemalja članica, predviđeno je daleko naglašenije uključivanje samih lokalnih i regionalnih samoupravnih jednica u programiranje i provedbu politika urbanog razvoja. Do danas kohezijska politika nije bila dovoljno decentralizirana, odnosno spuštala se na regionalnu razinu, ali ne i na lokalnu. Prijedlozi Europske komisije su stoga za buduće razdoblje usmjereni ka jačanju integriranih politika urbanog razvoja u svrhu promocije održivog razvoja gradova. Stoga se predlaže izrada Strategija za integrirane akcije uz naglasak na nisko-ugljični razvoj.

Dodatno, iznos koji pojedine zemlja članica EU moraju iz ERDF-a potrošiti na projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti iznosi minimalno 20% za razvijene zemlje, odnosno 12% za manje razvijene zemlje. Ukoliko Hrvatska godišnje povlači oko 600 milijuna EUR iz EFRR-a, to bi značilo da ćemo iz EFRR-a na raspolaganju imati oko 72 milijuna eura godišnje samo za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Naime, barem 12% ukupnih sredstava iz EFRR-a na nacionalnoj razini dodjeljuje se tematskom cilju 4. Podrška prelasku na ekonomiju s niskom razinom emisije CO2 u svim sektorima.

Pored toga, barem 50% ukupnih sredstava is EFRR-a na nacionalnoj razini dodjeljuje se dvama ili više slijedećih tematskih ciljeva:

1. jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija; 
   • unapređenjem infrastrukture i kapaciteta za istraživanja i inovacije kako bi se razvila izvrsnost u istraživanju i inovacijama te promicali centri za usavršavanje vještina, posebno oni od europskog interesa; 
   • promicanjem poslovnog ulaganja u istraživanja i inovacije, razvijanjem poveznica i sinergija između poduzeća, centara za istraživanja i razvoj te sektora visokog obrazovanja, osobito promicanjem ulaganja u razvoj proizvoda i usluga, prijenosa tehnologije, društvene inovacije, ekološke inovacije, aplikacija javne službe, poticanja potražnje, umrežavanja, klastera i otvorenih inovacija mudrom specijalizacijom, te podupiranjem tehnološkog i primijenjenog istraživanja, probnih linija, radnji za rano odobravanje proizvoda, naprednih mogućnosti proizvodnje i prvih serija, osobito u glavnim tehnologijama koje pružaju mogućnosti te širenja tehnologija u opće svrhe; 
2. poboljšanje pristupa informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te njezine uporabe i kvalitete; 
   • proširivanjem dostupnosti širokopojasne veze i uvođenja mreža visokih brzina te podupiranjem usvajanja novih tehnologija i mreža za digitalno gospodarstvo; 
   • razvijanjem proizvoda i usluga informacijskih i komunikacijskih tehnologija, internetske trgovine i povećane potražnje za informacijskim i komunikacijskim tehnologijama; 
   • jačanjem aplikacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija za e-vladu, 
3. jačanje konkurentnosti MSP-ova, poljoprivrednog sektora (u sklopu EPFRR-a) te sektora ribarstva i akvakulture (u sklopu EFPR-a); 
   • promicanjem poduzetništva, posebno olakšavajući ekonomsko iskorištavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća, uključujući putem poslovnih inkubatora; 
   • razvijanjem i provedbom novih poslovnih modela za MSP-ove, posebno s obzirom na internacionalizaciju; 
   • podupiranjem stvaranja i proširenja naprednih kapaciteta za razvoj proizvoda i usluga; 
   • podupiranjem kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima te za sudjelovanje u inovacijskim procesima; 
4. podršku prelasku na ekonomiju s niskom razinom emisije CO2 u svim sektorima;
   • promicanjem proizvodnje i distribucije energije iz obnovljivih izvora;
   • podupiranjem energetske učinkovitosti i korištenja obnovljive energije u poduzećima; 
   • podupiranjem energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenja obnovljive energije u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade, i u stambenom sektoru; 
   • razvijanjem i provedbom pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama napona; 
   • promicanjem strategija za niske razine emisija CO2 na svim vrstama teritorija, osobito za urbana područja, uključujući promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti i adaptacijskih mjera za ublažavanje promjena; 
   • promicanjem istraživanja tehnologija s niskom razinom emisija CO2, inovacija u njima i njihova usvajanja; 
   • promicanjem visokoučinkovite kogeneracije toplinske i električne energije na temelju potražnje korisne topline; 

Ostalih 50% sredstava iz EFRR-a treba biti usmjereno na slijedeća prioritetna ulaganja:

1. promicanje prilagodbe na klimatske promjene, sprečavanje rizika i upravljanje njime: 
   • podupiranjem ulaganja za prilagodbu na klimatske promjene, uključujući pristupe temeljene na ekosustavu; 
   • promicanjem ulaganja radi suočavanja sa specifičnim rizicima, osiguravanjem spremnosti na katastrofe i razvijanjem sustava za upravljanje katastrofama; 
2. očuvanje i zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa:
   • ​​ulaganjem u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve; 
   • ulaganjem u vodni sektor kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve; 
   • očuvanjem, zaštitom, promicanjem i razvijanjem prirodne i kulturne baštine; 
   • zaštitom i obnovom biološke raznolikosti i tla te promicanjem usluga eko, uključujući putem mreže Natura 2000 i zelenih infrastruktura; 
   • djelovanjem u svrhu poboljšanja urbane okoline, revitalizacije gradova, obnove i dekontaminacije postojećih kapaciteta (uključujući područja u konverziji), smanjenja onečišćenja zraka te promicanja mjera za smanjenje buke; 
   • promicanjem inovativnih tehnologija za unapređenje zaštite okoliša i učinkovitosti resursa u sektoru otpada, vodnom sektoru i u pogledu tla ili za smanjenje onečišćenja zraka; 
   • podupiranjem industrijske tranzicije u smjeru gospodarstva koje učinkovito iskorištava resurse, promicanjem zelenog rasta, ekološke inovacije i upravljanjem okolišnim učincima u javnom i privatnom sektoru; 
3. ​promicanje održivog prometa i otklanjanje uskih grla u infrastrukturama glavnih mreža: 
   • ​​podupiranjem multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TEN-T; 
   • poboljšavanjem regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i tercijarnih čvorišta s infrastrukturom TEN-T-a, uključujući multimodalna čvorišta; 
   • razvijanjem i unapređenjem prometnih sustava prihvatljivih za okoliš, uključujući s niskom razinom buke, i s niskim emisijama CO2, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti; 
   • razvijanjem i obnovom sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih željezničkih sustava te promicanjem mjera za smanjenje buke; 
   • unapređenjem energetske učinkovitosti i sigurnosti opskrbe razvijanjem pametne distribucije energije, sustava za pohranu i prijenos te integracijom distribuirane proizvodnje iz obnovljivih izvora; 
4. promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podržavanje mobilnosti radne snage: 
   • podupiranjem razvoja poslovnih inkubatora i investicijskom potporom za samozapošljavanje, mikropoduzeća i utemeljenje poduzeća; 
   • podupiranjem rasta koji stvara nova radna mjesta kroz razvoj endogenog potencijala kao dijela teritorijalne strategije za posebna područja, uključujući konverziju industrijskih regija u nazadovanju i poboljšanje dostupnosti i razvoja posebnih prirodnih i kulturnih resursa; 
   • podržavanjem lokalnih razvojnih inicijativa i pružanjem pomoći strukturama za usluge na lokalnoj razini s ciljem stvaranja radnih mjesta 
   • ulaganjem u infrastrukturu za službe za zapošljavanje; 
5. ​promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svakog oblika diskriminacije: 
   • ulaganjem u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu koje doprinose nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju smanjujući nejednakosti u pogledu zdravstvenog statusa, promicanjem socijalne uključenosti boljim pristupom socijalnim, kulturnim i rekreativnim uslugama te prijelazom s usluga javnih ustanova na one koje se pružaju u zajednici; 
   • pružanjem potpore fizičkoj, gospodarskoj i socijalnoj obnovi zapuštenih zajednica na urbanim i ruralnim područjima; 
   • pružanjem potpore socijalnim poduzećima; 
   • poduzimanjem ulaganja u kontekstu strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice; 
6. ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje s ciljem stjecanja vještina te cjeloživotno učenje razvijanjem infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje;
7. poboljšanje institucijskog kapaciteta tijela javne vlasti i dionika te učinkovite javne uprave mjerama jačanja institucijskog kapaciteta i učinkovitosti javnih uprava i službi povezanih s primjenom EFRR-a i kao potpora mjerama u okviru ESF-a kako bi se ojačao institucijski kapacitet i učinkovitost javne uprave. 

Integrirana teritorijalna ulaganja - ITU

Financijska perspektiva 2014-2020 unutar zakonodavnog okvira za ESI fondove uz tematsku koncentraciju predviđa i posebne teritorijalne instrumente kao alat za realizaciju Strategija urbanog razvoja ili drugih teritorijalnih strategija.

Novi financijski instrument predstavlja Integrirane teritorijalne investicije (Integrated Terriotiral Investment (ITI))[1] čije obvezne prioritetne teme obuhvaćaju održivi urbani razvoj u gradovima, prigradskim područjima i zapuštenim gradskim područjima i četvrtima te se u tu svrhu iz ERDF-a mora minimalno utrošiti 5% sredstava. To bi za Hrvatsku koja iz ERDF godišnje planira povlačiti 600 milijuna eura, značilo približno godišnje 30 milijuna eura za investicije u urbani razvoj gradskih područja, otoka i priobalja, slabije razvijenih područja te šire regije poput planinskih područja.

Priprema za uspostavu okvira za ITU su upravo u tijeku. Naime, svaka država članica treba rezervirati najmanje 5% ERDF sredstava za održivi urbani razvoj temeljen na integriranim strateškim dokumentima koji uključuju gospodarski, ekološki, klimatski i društveni aspekt te vodi računa o povezivanju grada s okolnim prostorom.

Trenutna potencijalna ciljana područja su:

• 4 velika grada s okolnim područjem tzv. aglomeracijska područja Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka,
• gradovi s više od 35.000 stanovnika te
• druga urbana područja.

Urbana područja prepoznata su unutar prijedloga novog Zakona o regionalnom razvoju te sva navedena područja će imati obvezu izraditi Integriranu strategiju razvoja urbanog područja.

Ciljevi i aktivnosti za urbana područja uključuju:

Cilj 1: Podrška znanju za održivi gospodarski razvoj

• Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u velikoj mjeri ovisi o korištenju postojećeg i daljnjem razvoju potencijala za stvaranje i primjenu inovacija te o mogućnostima kvalitetnog visokog obrazovanja
• Potencijali za stvaranje i primjenu inovacija te kvalitetno visoko obrazovanje prvenstveno su koncentrirani u velikim gradovima
• Poticat će se povezivanje znanstveno-istraživačkih institucija s poslovnim sektorom i poduzetničkim potpornim institucijama kako bi se u gradovima izgradili sustavi za podršku znanju i inovacija te tako omogućila veća konkurentnost cjelokupnog gospodarstva
• Aktivnosti će se usmjeriti i na povećanje kvalitete visokog obrazovanja 

Cilj 2: Zaštita i poboljšanje okoliša u gradovima

• Unutar ovog cilja namjerava se zaštiti i poboljšati okoliš u urbanim područjima - temelj za podizanje kvalitete života, zaštitu zdravlja stanovnika
• Smanjivanje utjecaja koje život u gradovima ima na okoliš dovest će do poboljšanja kvalitete života u gradovima i u drugim prostorima
• Aktivnosti povećanja energetske učinkovitosti u gradovima 
• Aktivnosti usmjerene na održiv i učinkovit gradski promet 

Cilj 3: Regeneracija i revitalizacija zapuštenih prostora u gradovima

• Aktivnosti kojima se namjeravaju stvoriti nove mogućnosti za gospodarski razvoj u nekim od zapuštenih područja unutar gradova
• Razvojne mogućnosti stvorit će se kroz integrirane aktivnosti regeneracije i revitalizacije koje će se usmjeriti na identificirano područje 

[1] http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/iti_e...

[1] http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/urban...