Centar za urbani i teritorijalni razvoj

Prilikom obnove zgrada i građevina u poplavljenim područjima treba koristiti model niskoenergetske gradnje

Prilikom obnove zgrada i građevina u poplavljenim područjima treba koristiti model niskoenergetske gradnje

Prilikom izrade Programa obnove i saniranja posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije (u daljnjem tekstu: Program) temeljem Zakon o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije koji je donio Sabor 18. lipnja 2014. godine, u dijelu definiraniranja mjera obnove zgrada potreno je ugraditi mjere kojima će se osigurati visoka razina energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Time bi se osiguralo da novoizgrađene i obnovljene zgrade javne namjene (poput škola, vrtića, zdravstvenih ustanova, ustanova socijalne skrbi i dr.), i značajan broj stambenih zgrada na poplavljenom području postanu niskoenergetske ili gotovo nulte energetske potrošnje.

Republika Hrvatska je kao zemlje članice Europske unije sukladno Direktivi o energetskim svojstvima zgrada (2010/31/EU) već trebala izraditi «Nacionalni plan povećanja broja zgrada gotovo nulte potrošnje», koji nažalost do danas nije napravljen. Pored toga počevši od kraja 2018. godine, sve novo izgrađene zgrade javne namjene moraju biti «gotovo nulte potrošnje» dok će ista obveza slijediti i za izgradnju svih novih stambenih zgrade od kraja 2020. godine.

Stoga se predlaže da u sklopu Programa, mjere obnove zgrada obavezno teže ka niskoenergetskog standardu koji će posebice uključiti:

  • mjere povećanja energetske učinkovitosti poput zamjene postojeće i ugradnja nove energetski učinkovitije vanjske stolarije, povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice, ugradnja individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije te
  • mjere korištenja obnovljivih izvora energije poput povećanja energetske učinkovitosti u sustavima grijanjam korištenjem obnovljivih izvora energije, ugradnje toplinskih solarnih sustava za pripremu potrošne vode ili za pripremu potrošne tople vode i grijanje.

Naglašavamo da su predložene mjere su u skladu sa usvojenim Programom energetske obnove obiteljskih kuća 2014.-2020., Programom energetske obnove komercijalnih zgrada 2014-2020, Programom energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014.-2015 kao i sa Dugoročnom strategijom za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada koju je Vlada RH usvojila 10. lipnja 2014. godine.

Potencijali i koristi obnove zgrada u gotovo nula energetskom standardu su slijedeći:

  • podizanje razine gospodarske aktivnosti u poplavljenim područjima tijekom trajanja obnove, angažiranjem lokalne radne snage i lokalnih poduzeća;
  • edukacija o novim tehnologijama i sustavima gradnje;
  • dodotano zapošljavanje;
  • smanjenje potrošnje energije i smanjenje troškova za energiju u režijskim računima građana;
  • povećanje vrijednosti nekretnina (manji režijski troškovi, bolja toplinska ugodnost, manji prodor vanjske buke, manji troškovi održavanja);
  • smanjenje potrošnje fosilnih goriva i električne energije za toplinske potrebe;
  • poticanje domaće industrije u proizvodnji energetski učinkovitih materijala i proizvoda koji bi uključivali i primjenu obnovljivih izvora energije;
  • smanjenje emisije stakleničkih plinova;
  • doprinos ispunjavanju međunarodnih obveza koje je Republika Hrvatska preuzela, na polju smanjenja emisije stakleničkih plinova, povećane uporabe obnovljivih izvora energije i unaprjeđenja energetske učinkovitosti.

Mogući izvori financiranja mjera uz državni proračun i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost su upravo sredstava iz strukturnih fondovi EU. Naime upravo je testiranje i pilotiranje izgradnje i obnove nula energetskih zgrada u različitim klimatskim uvjetima jedan od priotieta Europske unije. Slijedom toga je i predviđeno da se u slijedećem finanancijskom razdoblju 2014-2020 upravo u sklopu Tematskog cilja 4. "Podrška približavanju prema ekonomiji temeljenoj na niskim emisijama CO2 u svim sektorima" financiraju slijedeći investicijski prioriteti "Podržavanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljive energije u javnoj infrastrukturi, zgradama javane namjene i stambenih zgradama“, pri čemu je predviđeno financiranje pripreme i provedbe projekata energetske učinkovitosti i energetske obnove javnih i stambenih zgrada. U tu svrhu je u nacrtu Operativnog programa Kohezija i konkuretnost već osigurano preko 300 milijuna eura za razdoblje 2014-2020.

Također, 2. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti koji je Vlada usvojila 14. veljače 2013. godine upravo u fokus stavlja poticanje obnove postojećih zgrada koje postižu više energetske karakterike od važećom regulativom propisanih te postizanje energetskog standarda «gotovo nula energetskih zgrada». Stoga se situacija u poplavljenim područjima može iskoristiti kao prilika za Hravatsku da pokrene izgradnju i obnovu po modelu nula energetskih zgrada, istakne se među europskim zemljama te si za provedbu ovakve obnove i izgradnje osiguraju europska sredstava koja su za ovakvu vrstu projekata već alocirana.

Mjere obnove temeljene na povećanju energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije u zgradama javne namjene i stambenim zgradama:

1. Poticanje obnove vanjske ovojnice:

  • Povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice;
  • Zamjena postojeće i ugradnja nove energetski učinkovitije vanjske stolarije;

2. Poticanje zamjene sustava grijanja:

  • Zamjena postojećih sustava grijanja koji koriste električnu energiju ili fosilna goriva novim sustavima s kondenzacijskim plinskim bojlerima;
  • Zamjena i ugradnja peći/kotlova na biomasu za pripremu potrošne tople vode i grijanje;

3. Ugradnja individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije

4. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije:

  • Ugradnja sunčanih toplinskih kolektora za pripremu potrošne vode ili za pripremu potrošne tople vode i grijanje;
  • Ugradnja dizalica topline za pripremu potrošne tople vode i grijanje; 

Fotografija preuzeta od General Electric Home System